Porezni tretman primitaka (nagrada i/ili premija) u sustavu natjecanja (Ministarstvo financija, Porezna uprava) | HRVATSKI GALOPSKI SAVEZ (H.G.S. / C.G.A.)

Porez na dohodak – Primici koji se ne smatraju dohotkom

Broj klase:410-01/17-01/1508

Urudžbeni broj:513-07-21-01/17-2

Zagreb, 17.07.2017.

Porezni tretman primitaka (nagrada i/ili premija) u sustavu natjecanja

Primili smo vaš upit kojim tražite upućivanje u zakonske obveze odnosno propise u svezi „načina obračuna i isplate nagrada i premija“ u sustavu natjecanja i to:

– nagrada fizičkima osobama – vlasnicima životinja odnosno konja (registriranih kopitara) s područja Republike Hrvatske

– nagrada fizičkim osobama (strancima) s područja EU i trećih zemalja

– nagrada pravnim osobama s područja Republike Hrvatske

– nagrada pravnim osobama (strancima) s područja EU i trećih zemalja te

– premija (uzgajivačima, vlasnicima) fizičkim i pravnim osobama s područja Republike Hrvatske.

Slijedom navedenog, odgovaramo u nastavku:

Prije svega napominjemo kako porezni tretman isplata primitaka (nagrada i/ili premija) ovisi o činjenici isplaćuju li se iste rezidentima Republike Hrvatske ili nerezidetima Republike Hrvatske te isplaćuju li se fizičkim ili pravnim osobama. Stoga se u nastavku navode najvažnije odredbe tuzemnih poreznih propisa i međunarodnih ugovora koje je isplatitelj – hrvatski rezident obvezan primjenjivati prilikom isplate primitaka.

I. Isplata primitaka hrvatskim rezidentima

1) Porezni tretman primitaka koji se isplaćuju fizičkim osobama

Zakonom o porezu na dohodak (Narodne novine, broj 115/16; dalje u tekstu: Zakon) i Pravilnikom o porezu na dohodak (Narodne novine, broj 10/17; dalje u tekstu: Pravilnik) uređen je porezni tretman primitaka što ih ostvaruju fizičke osobe te su tako navedenim propisima između ostalog propisani: porezni obveznik, izvori oporezivog dohotka, porezna oslobođenja, porezne stope, način utvrđivanja dohotka, plaćanje poreza i drugo.

Međutim, pri utvrđivanju oporezivih primitaka u obzir treba uzeti i međunarodne ugovore koje je Republika Hrvatska sklopila i koje primjenjuje, a koji su sukladno Ustavu po pravnoj snazi iznad tuzemnih propisa i kojima je između ostalog propisana podjela prava oporezivanja.

Slijedom navedenog, porez na dohodak utvrđuje se i plaća prema odredbama Zakona ovisno o izvoru dohotka. Člankom 5. Zakona propisano je da su izvori dohotka primici ostvareni od nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti, imovine i imovinskih prava, kapitala, osiguranja i drugih primitaka, a dohodak koji se oporezuje prema izvoru dohotka je:

– dohodak od nesamostalnog rada

– dohodak od samostalne djelatnosti

– dohodak od imovine i imovinskih prava

– dohodak od kapitala

– dohodak od osiguranja

– drugi dohodak.

Odredbe o primicima koji se ne smatraju dohotkom i ne podliježu obvezi plaćanja poreza na dohodak, primicima koji su pod propisanim uvjetima i do propisanih iznosa oslobođeni plaćanja poreza na dohodak, odnosno o fizičkim osobama koje su od ostvarenih primitaka iz određenih izvora oslobođene plaćanja poreza na dohodak u Republici Hrvatskoj, propisane su člancima 8. i 9. Zakona.

Člankom 8. stavcima 2. i 3. Zakona je između ostalog, propisano da se dohotkom ne smatraju primici ostvareni na nagradnim natječajima ili natjecanjima, raspisanim pod jednakim uvjetima uz mogućnost sudjelovanja svih osoba i dozvoljenim igrama na sreću prema posebnom zakonu uz uvjet da nisu u svezi s ostvarivanjem oporezivog dohotka.

U skladu sa navedenim odredbama Zakona, neoporezivim primicima ostvarenim na nagradnim natječajima ili natjecanjima smatraju se samo oni primici koji nisu ostvareni u okviru samostalne djelatnosti, nesamostalnog rada, imovine i imovinskih prava, kapitala, osiguranja i primitaka od kojih se utvrđuje drugi dohodak odnosno u svezi s oporezivim dohotkom te natjecanjima na kojima je sudjelovanje i osvajanje nagrada omogućeno svim fizičkim osobama pod jednakim uvjetima neovisno o njihovom zvanju, zanimanju, obrazovanju i slično. Stoga, ako fizička osoba primjerice ostvari nagradu na natječaju odnosno natjecanju, a u tom natječaju ili natjecanju je sudjelovala u okviru svoje djelatnosti kojom se i inače trajno ili povremeno bavi s namjerom ostvarivanja primitaka odnosno dohotka, tada će se i osvojeni primitak smatrati primitkom od kojega se treba utvrditi dohodak koji podliježe oporezivanju.

Ako se isplaćuju primici koji u skladu s navedenim člancima Zakona nisu izuzeti od oporezivanja fizičkoj osobi – rezidentu Republike Hrvatske, način utvrđivanja i plaćanja poreza na dohodak ovisi o tome obavlja li fizička osoba kojoj se isplaćuju primici samostalnu djelatnost ili ne. Ako se isti isplaćuju fizičkoj osobi koja obavlja samostalnu djelatnost, odnosno fizičkoj osobi u okviru njene djelatnosti kojom se inače trajno bavi s namjerom ostvarivanja primitaka odnosno dohotka, isti se smatraju poslovnim primicima iz kojih će se temeljem podnesene godišnje porezne prijave utvrditi dohodak, odnosno obveza poreza na dohodak sukladno Zakonu. U tom slučaju isplatitelj je obvezan isplatu primitaka obaviti na žiro račun fizičke osobe, pri čemu nema obvezu obračuna, obustave i uplate predujma poreza na dohodak obzirom da se u tom slučaju ista smatra poslovnim primitkom toga poreznog obveznika i kao poslovni primitak evidentira se u propisanoj knjizi primitaka i izdataka (Obrazac KPI).

Nadalje, sukladno članku 39. Zakona, primici koji se ne smatraju primicima određenim po osnovi: nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti, imovine i imovinskih prava, kapitala i osiguranja, smatraju se primicima od kojih se utvrđuje drugi dohodak. Drugi dohodak je razlika između svakog pojedinačnog primitka prema stavku 2. odnosno stavku 3. toga članka umanjenog za propisane izdatke iz stavaka 4. i 5. toga članka. Sukladno članku 40. Zakona, predujam poreza na dohodak od drugog dohotka prema članku 39. stavku 1. toga Zakona plaća se po odbitku, po stopi od 24% bez priznavanja osobnog odbitka iz članka 14. toga Zakona, a obračunavaju ga, obustavljaju i uplaćuju isplatitelji prilikom svake isplate i istodobno s isplatom. Na isti način isplatitelji obračunavaju i obustavljaju predujam poreza na dohodak koji ostvare nerezidenti obavljanjem djelatnosti iz članka 29. stavka 2. toga Zakona.

Slijedom navedenog, ako se ostvaruju primici koji se ne smatraju primicima od samostalne djelatnosti, nesamostalnog rada, imovine i imovinskih prava, kapitala i osiguranja, tada se od navedenih primitka utvrđuje drugi dohodak, u kojem slučaju isplatitelj ima obvezu po osnovi isplaćenog primitka fizičkoj osobi obračunati, obustaviti i uplatiti porez na dohodak i podnijeti Poreznoj upravi izvješće propisano člankom 77. Zakona te isplatu drugog dohotka fizičkoj osobi obaviti preko njenog žiroračuna otvorenog kod ovlaštene organizacije za platni promet u skladu s člankom 92. Zakona.

Nadalje, člankom 9. stavkom 1. točkom 17. Zakona propisano je da se porez na dohodak ne plaća na nagrade za športska ostvarenja i naknade športašima amaterima prema posebnim propisima, do propisanog iznosa. Neoporezivi iznosi nagrada i naknada propisani su člankom 6. Pravilnika te je tako stavkom 1. r.br. 7. propisano da se oporezivim primicima fizičkih osoba koje ostvaruju drugi dohodak iz članka 39. Zakona ne smatraju nagrade za športska ostvarenja i to ukupno do 20.000,00 kuna.

Člankom 6. stavkom 5. Pravilnika propisano je da ako se u tijeku jednoga mjeseca poreznog razdoblja isplaćuju primici iz stavka 1. r.br . 1., i/ili r.br. 3. i/ili r.br. 4. i/ili r.br. 5. i/ili r.br. 6. i/ili r.br. 7. i/ili r.br. 8. toga članka za više mjeseci istog ili prethodnog poreznog razdoblja, propisani neoporezivi iznosi priznaju se u ukupnom iznosu kumulativno za broj mjeseci za koje je nagrada, stipendija, športska stipendija ili naknada trebala biti isplaćena. Isplatitelji su obvezni u svojim evidencijama osigurati podatke o isplaćenim primicima i to po osnovi svih navedenih isplata koje obavljaju, a ako se primici isplaćuju kod dva ili više isplatitelja, porezni obveznik obvezan je isplatitelju prije isplate dostaviti vjerodostojne isprave o ostvarenim primicima kod drugih isplatitelja.

Člankom 52. stavkom 3. Pravilnika propisano je da se športašem u smislu Zakona i Pravilnika, smatra fizička osoba koja se priprema i sudjeluje u športskim natjecanjima, a može biti športaš amater ili športaš profesionalac sukladno posebnom propisu.

Stavcima 9. i 10. toga članka Pravilnika propisano je da se nagrade za športska ostvarenja prema posebnim propisima iz članka 9. stavka 1. točke 17. Zakona, iznad propisanog iznosa iz članka 6. stavka 1. r.br. 7. Pravilnika, smatraju u dijelu razlike više isplaćenog iznosa, primitkom od kojeg se utvrđuje drugi dohodak. Nagradama za športska ostvarenja smatraju se nagrade određene prema Pravilniku o kategorizaciji športaša i Pravilniku o mjerilima za dodjelu nagrada koji donosi nadležno ministarstvo na prijedlog Hrvatskoga olimpijskog odbora, a koje isplaćuju Hrvatski olimpijski odbor, športski savezi na razini gradova i županija odnosno nacionalni športski savezi te športske zajednice u gradovima i županijama i športski klubovi.

Slijedom iznijetog, navedeno oslobođenje može ostvariti samo sportaš (jahač) uz ispunjenje uvjeta u skladu s posebnim propisom te Zakonom i Pravilnikom.